Društvo uzgajivača malih životinja Moslavina Kutina
Dobro došli!

Na stranice Društva uzgajivača malih životinja Moslavina Kutina

" Moslavina " Kutina
Društvo uzgajivača malih životinja Moslavina Kutina
Dobro došli!

Na stranice Društva uzgajivača malih životinja Moslavina Kutina

" Moslavina " Kutina
Društvo uzgajivača malih životinja Moslavina Kutina
Would you like to react to this message? Create an account in a few clicks or log in to continue.



 
Početna stranicaLatest imagesPretraľnikLoginRegistracija
Google prevoditelj
AddThis
Marketagent
Latest topics
» Japanska prepelica
Radni standard Dravske guske Emptyned vel 15, 2015 6:57 pm by Admin

» Volgovski golub
Radni standard Dravske guske Emptyuto vel 03, 2015 6:06 pm by Admin

» Bečki plavi kunić - slike
Radni standard Dravske guske Emptypon lis 13, 2014 3:34 pm by Admin

» Australorp
Radni standard Dravske guske Emptypon lis 06, 2014 5:05 pm by Admin

» Domaća guska
Radni standard Dravske guske Emptysri ruj 24, 2014 7:38 pm by Admin

» inkubiranje
Radni standard Dravske guske Emptypet oľu 28, 2014 7:11 am by tornjak99

» Sicilijanska kokoš - standard
Radni standard Dravske guske Emptyčet vel 06, 2014 7:20 pm by Admin

» Perad - Šampioni izložbe malih životinja Kutina 2014
Radni standard Dravske guske Emptyčet vel 06, 2014 7:14 pm by Admin

» Državna izložba 2013
Radni standard Dravske guske Emptyuto pro 17, 2013 3:37 pm by Admin

SFI

 

 Radni standard Dravske guske

Go down 
Autor/icaPoruka
Admin
Admin
Admin


Broj postova : 100
Join date : 15.02.2009

Radni standard Dravske guske Empty
PostajNaslov: Radni standard Dravske guske   Radni standard Dravske guske Emptyned oľu 04, 2012 6:10 pm

Radni standard Dravske guske Dravska%20guska

Radni standard dravske guske

Porijeklo i nastanak:

Ova pasmina gusaka najviše je rasprostranjena uz tok rijeke Drave, u Međimurju, Podravini i Baranji. Nalazimo je još na području oko desnih pritoka rijeke Drave i uz rijeku Savu. To je stara hrvatska izvorna pasmina gusaka koje se tradicionalno ekstenzivno uzgajala na prostranim pašnjacima navedenih područja. Po svom izgledu vrlo je slična divljoj guski (Anser cinereus) od koje je nastala. Nestajanjem močvarnih, naplavnih područja i pašnjaka te pretvaranjem istih u plodne oranice, životni prostor dravske guske sveden je u seoska dvorišta. Sadašnjoj malobrojnosti dravske guske doprinijela su i mnogobrojna križanja s stranim pasminama: kineskom, tuluškom, emdenskom, pomeranskom i raznim industrijskim hibridima. Opasnost nestanka ove guske uočili su uzgajatelji malih životinja iz međimurskog mjesta Donja Dubrava i 2000. godine počeli s programom obnove i očuvanja pasmine.

Opći izgled:

Dravska guska je niska, zdepasta, kratkih nogu. Malo uzdignutog tijela, okomito postavljenog i prilično širokog vrata. Male glave od koje skoro polovicu zauzima kljun. Uzgaja se u raznim kombinacijama sive i bijele boje. Vrlo rijetko je potpuno bijele boje. Postoje primjerci sa i bez kukmice na glavi. Dimorfizam među spolovima je slabije izražen.



Glava: Prilično mala u odnosu na tijelo. Prosječna duljina s kljunom je 150 mm, a visina 60 mm. Tjemena linija u blagom luku povezuje kljun i zatiljak. Kod primjeraka s kukmicom, ista je smještena na kraju tjemena. Širine je 20 mm, duljine 30 mm i podignuta 15 mm.

Kljun: Narančastocrvene boje trokutastog oblika širine u korjenu 40 mm i duljine 60 mm. Gornji dio kljuna je na kraju malo zaobljen i u obliku polukruga širine 20 mm blijedoroza obojen.

Lice: Operjano. Malo izbočeno.

Oči: Elipsaste. Duljine 15 mm i širine 10 mm. Okvirene su narančastocrvenim okvirom širine 1 mm. Sredina oka je crn krug, šarenica ili iris je svjetlo do potpuno tamnoplave boje.

Vrat: Prilično jak. Okomito nošen, duljine 220 mm. Kod mužjaka 10 % dulji. U donjem dijelu stožasto prelazi u prsa.

Prsa: Lijepo razvijena. Poluokruglo zaobljena. Izbočena padajućim kosim pravcem preko trbuha povezuju zadnji širi dio tijela.

Tijelo: Kratko, zdepasto i prilično čvrsto. U zadnjem dijelu šire-jajolikog oblika. Kod starijih ženki na trbušnom dijelu nalazi se jednodjelna kobilica simetrično smještena između nogu koja ne smije dodirivati tlo. Kod starijih mužjaka je dozvoljena malo naznačena kobilica. Ukupna duljina tijela ženke je 800 mm, a mužjaka 850 mm.

Leđa: U ramenima prilično široka. U blagoj pravilnoj lučnoj liniji povezuje donji dio vrata s korjenom repa.

Rep: Nošen neznatno iznad linije leđa. Lijepo složen. Duljine 150 mm.

Krila: Krila čvrsta, dugačka, čvrsto priležu uz tijelo. Leže na repu od kojeg su kraća 40 mm. Krilna pera prvog reda duljine su 320 mm, a prosječni raspon krila iznosi 1560 mm.

Bataci: Dobro razvijeni. Bogato obrasli perjem.

Noge: Kratke i uvijek u korelaciji s bojom kljuna, a nokti uvijek u korelaciji s vrhom gornjeg dijela kljuna. Ukupna duljina noge s ispruženim srednjim prstom je 320 mm. Od toga natkoljenica ili batak čini 180 mm, potkoljenica 80 mm i srednji prst 80 mm.

Prsti: Tri prsta postavljena su s prednje strane noge i pravilno su povezani plivačom kožicom do korjena nokta. Četvrti prst nalazi se na stažnjem dijelu noge, skrenut prema dolje i upola je kraći od prednjih. Iste su boje kao noge.

Boja: Teži se uzgoju u tri osnovna tipa obojenosti: 1. bijelo-sivoprskana, 2. bijelosiva, 3. siva boja.

1. Bijelo-sivoprskana boja

Bijela boja je po cijelom tijelu. Osim na krilima gdje se ravnomjerno, simetrično izmjenjuju bijela i siva oivičena bijelom pera. Isto takvo, sivo bijelooivičeno perje pokriva batake u obliku ležećeg plovka ("splavodi") i gornji dio repa.

2. Bijelosiva boja

Osnovna boja je bijela. U tamnosivoj boji su glava i trećina gornjeg dijela vrata. Bijelooivičena tamnosiva pera pokrivaju polovicu krila u obliku srca, s vrhom okrenutim prema repu, te gornji dio repa i "splavode" iznad bataka.

3. Siva boja

Jednobojno tamnosivo obojena je glava, gornji dio vrata i leđa ispod krila. Svjetlopepeljasto-sive boje je prednji dio vrata, prsa i trbuh do nogu. Krila su pokrivena bijelooivičenim tamnosivim perjem, kao i gornji dio repa i splavodi iznad bataka. Bijeli je donji dio trbuha i podrepno perje. Prelazi između bijele i sive boje trebaju biti pravilno ocrtani i jasno vidljivi.



Masa: Kod normalne ishrane tjelesna masa kreće se između 4 i 5 kg, a ukoliko se guske tove između 6 i 7 kg.

Veličina prstena: 22 mm

Biologija: Dravska guska prvi put snese u starosti od 9-10 mjeseci. Nese u veljači i ožujku. Prosječno snese 10-15 jaja na kojima leži 30 dana. Izleže se 10-12 guščića. Jaja su bijele ljuske, mase 140 do 160 g. Dravska guska je plodna ukupno 8-10 godina, a može živjeti 30 godina.

Izvor podataka: http://www.medjimurska-lastavica.hr
[center]
[Vrh] Go down
https://uzgajivackutina.forumcroatian.com
 
Radni standard Dravske guske
[Vrh] 
Stranica 1 / 1.
 Similar topics
-
» Patuljasti Ovnoliki rex kunić - RADNI STANDARD
» Dimenzije prstena za guske
» Norvić gušan - standard
» Kunićarstvo i standard kunića
» Ovnoliki kunić standard

Permissions in this forum:Ne moľeą odgovarati na postove.
Društvo uzgajivača malih životinja Moslavina Kutina :: Perad :: Dravska guska-
Forum(o)Bir: